Jedan narod drugom ne treba birati političke predstavnike u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, zaključak je konferencije pod nazivom “Konsenzus o preustroju političkog sustava 20 godina poslije Daytona – realnost ili zavaravanje?” koja je danas održana u Mostaru.
Na konferenciji, koju je organizirao Institut za društvena i politička istraživanja (IDPI) iz Mostara, sudjelovali su članovi Predsjedništva Dragan Čović (HDZ), Bakir Izetbegović (SDA) i Mladen Ivanić (PDP), zatim predsjednik RS Milorad Dodik (SNSD), prvi zamjenik predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlament BiH Mladen Bosić (SDS), izaslanik u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Fahrudin Radončić (SBB) te predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Božo Ljubić.
Krivica visokih predstavnika
Iznoseći stavove o načinu izbora članova Predsjedništva BiH, Izetbegović je rekao kako je za SDA prihvatljiv indirektan način izbor članova Predsjedništva (kroz parlamente), ali i izravan način izbora i to tako da se Hrvatima zajamči izbor vlastitoga predstavnika u Predsjedništvu.
– Ipak, način izbora članova Predsjedništva trebao bi ostati izravan jer se tako pokazuje volja naroda, izjavio je Izetbegović, no naglasio je kako hrvatski narod treba birati svoje političke predstavnike.
Također, Izetbegović je izjavio kako ne bježi ni od neizravnog izbora članova Predsjedništva, ali ”ne mogu ja mijenjati stranačke stavove”.
Čović je rekao kako je Hrvatima u BiH prihvatljivo svako rješenje koje jamči da će kao narod moći izabrati svoga člana Predsjedništva.
– Ne vidim niti jedan razlog da ne dobijemo asimetrično rješenje (da se u RS član Predsjedništva bira izravno, a u FBiH kroz parlament op. ur.), rekao je Čović otkrivši kako je tijekom posljednjih pregovora o provedbi presude Sejdić-Finci nedostajalo svega nekoliko sati da se dođe do konačnog rješenja koje bi zadovoljilo sve strane.
Milorad Dodik je, pak, istaknuo kako su visoki predstavnici ”zabrljali sve što su mogli izmjena daytonskog sporazuma”.
– Dayton je već sve ovo o čemu razgovaramo riješio. Visoki predstavnici su svojim intervencijama razbili Dayton. Osobno podržavam svako rješenje izbora članova predsjedništva koje predlože hrvatske stranke. Naravno, pod uvjetom da se ne dira u RS, rekao je Dodik.
Naveo je i kako je, prema njegovu mišljenju, najbolje u FBiH stvoriti dvije izborne jedinice iz kojih će se birati članovi Predsjedništva koje bi izabrali Bošnjaci i Hrvati.
Tko se čega boji?
Predsjednik SDS-a Mladen Bosić naglasio je kako je osnovni problem u BiH nedostatak povjerenja među narodima i njihovim političkim predstavnicima.
– Bez povjerenja nikad ništa nećemo postići, smatra Bosić.
Istaknuo je i kako se u reforme ne može ići na način da se nekom oduzimaju prava, nego se ona moraju davati na način da se nikom ne ukidaju postojeća.
S druge strane, Radončić je dao precizniju dijagnozu strahova u BiH. Bošnjaci se boje srpskog separatizma, a Srbi i Hrvati bošnjačkog unitarizma. Hrvati istovremeno strahuju da će biti politički majorizirani od Bošnjaka.
– U situaciji smo da svi boje nečega. Prema mome mišljenju najbolje je da imamo neizravan izbor članova Predsjedništva tj. da se oni biraju kroz parlamente. Izabrani članovi bi i dalje imali narodni legitimitet jer bi bili izabrani najprije u tijela zakonodavne vlasti, rekao je Radončić.
Lider SBB-a je mišljenja kako sadašnja parlamentarna većina ima kapacitet, snagu i volju riješiti spomenuta pitanja.
– Dayton je postao izgovor za nerješavanje problema u ekonomiji, pravosuđu i drugim oblastima, veli Radončić.
Predsjednik GV HNS-a Božo Ljubić istaknuo je kako je BiH postala disfunkcionalna država nasilnim intervencijama (visokih predstavnika) u Daytonski mirovni sporazum.
– Proveo sam puno vremena obnašajući različite dužnosti u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u BiH. Tamo se većina vremena provodi štiteći se od drugih, kazao je Ljubić.
Gdje je rješenje?
Ivanić je pesimističan u pogledu reformiranja Izbornoga zakona BiH jer ”svi već imamo definirane stavove koje sada ne možemo mijenjati”.
– Ova struktura ljudi to pitanje jednostavno ne može riješiti, izjavio je srpski član Predsjedništva BiH.
Replicirao je Dodik rekavši kako je RS prva poduzela korake ka provođenju presude Sejdić-Finci. No, rješenje tog problema, smatra, treba tražiti kod Bošnjaka i Hrvata.
– Do sada je osam godina u Predsjedništvu sjedio politički pobačaj Željko Komšić. Uvjeti u kojima smo razgovarali nisu mogli dovesti do konsenzusa. Zbog toga smo se vratili na pozicije od prije deset godina. Mislim da Hrvati trebaju dobiti izbornu jedinicu unutar FBiH, izjavio je Dodik, dok je Bosić prisnažio kako nitko sada ne može odustati od svoje pozicije.
Ljubić je, pak, upozorio kako je BiH svakako asimetrična, ali kako je do rješenja moguće doći samo ako jedni drugima priznamo pravo na izbor političkih predstavnika.
Frustracija Bošnjaka trećim entitetom
Čović je također potvrdio kako problem provođenja presude Sejdić-Finci leži u FBiH.
– Problem su naši odnosi u Federaciji, rekao je Čović.
Dotaknuo se i medijski konstrukcija prema kojima je jamčenje izbora hrvatskih političkih predstavnika rušenje države.
– Ne mogu razumijeti kako mi to dijelimo BiH? Kroz izbornu jedinicu kroz koju će Hrvati birati svoje političke predstavnike mi zapravo jačamo državu, istaknuo je.
Mi nismo protiv da Hrvati biraju svoje predstavnike, odgovorio mu je Izetbegović te naglasio kako to nije isto što i treći entitet.
– Bošnjaci su teško frustrirani trećim entitetom. Tu frustraciju treba razumijeti. Moramo najprije relaksirati sveukupne odnose. Postoje modlei prema koji FBiH ostaje jedna izborna jedinica, ali se jamči izbor legitimnih hrvatskih predstavnika.
Dodik je dodao kako odnosi Hrvata i Bošnjaka moraju biti transparentni te kako je zbog toga potrebna hrvatska izborna jedinica.
Radončić je, pak, zaključio kako je biranje Komšića za hrvatskoga člana Predsjedništva glasovima Bošnjaka bio ”eksperiment koji nije uspio”.
Odgovornost medija
Idpi.ba / Dnevnik.ba – Jurica Gudelj / Foto: Predsjedništvo BiH