NaslovnaAnalizaGrađansko i nacionalno se međusobno ne isključuju

Građansko i nacionalno se međusobno ne isključuju

Nacionalni i građanski model uređenja BiH nisu međusobno suprotstavljeni, nego se prožimaju i nadopunjavaju, rečeno je uoči otvorenja konferencije „Identitet i karakter Bosne i Hercegovine kao europske države: pluralna demokratska zajednica naroda i građana – stvarno stanje, normativni okvir i komparativna perspektiva”, koja je održana u četvrtak, 14. svibnja 2015. godine, u Mostaru. Konferenciju su organizirali Institut za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar i Friedrich-Ebert-Stiftung u BiH.

Građansko i nacionalno

Suradnik IDPI-ja sociolog Ivan Vukoja izjavio je kako nacionalni i građanski koncept društvenog uređenja  nisu toliko suprotstavljeni kao što je o tom stvoreno mišljenje u BiH.

Ivan Vukoja
Ivan Vukoja

”Oni se međusobno uvjetuju i prožimaju i mi možemo pronaći specifični oblik koji odgovara našem stanju. Kako bismo došli do tog modela moramo proći kroz jedan proces i nema gotovih rješenja koja netko može smisliti, a da mi to sutra krenemo provoditi. Svi akteri kojih se to tiče moraju sudjelovati u procesu kreiranja institucionalnog i teritorijalnog aranžmana koji u najvećoj mjeri odgovara specifičnostima BiH. Ako postoji dobra volja i spremnost za dogovorom, taj model se može pronaći”, izjavio je Vukoja.

Kazao je i kako uloga dužnosnika međunarodne zajednice u procesu reformiranja Ustava BiH treba biti ona neovisnog i nepristranog arbitra koji će biti vrijednosno neutralan prema svim modelima.

”Međunarodna zajednica nam treba pomoći u onim situacijama kada dođe do nerazumijevanja i nemogućnosti postizanja kompromisa, da se oni pojavljuju kao nepristrani posrednik a nikako kao jedna od zainteresiranih strana u ovom procesu”.

Govoreći o federalizaciji BiH, Vukoja je istaknuo kako BiH kao društvo zapravo treba ući u proces federalizacije.

”Taj su proces razna druga društva već prošla. Primjerice, Belgija je od unitarne države kroz 20 ili 30 godina  postala federalizirana.  Ona je još uvijek u tom procesu. Ista stvar treba i BiH. Nema gotovoih rješenja ni modela koje bilo tko može nametnuti. Građanski model ne može u potpunosti ignorirati nacionalni, i obratno”.

Mi kao društvo, dodao je, moramo usvojiti nove tremine i pojmove kojima se može objasniti naša situacija.

”Mislim da se tu nije dogodila prava tranzicija, jer mi specifičnosti ovoga društva pokušavamo objasniti  nekom metodologijom koja ne odgovara političkom realitetu. Moramo usvojiti nove koncepte, poput federalizacije, konsocijacije, neteritorijalne autonomije, personalne autonomije itd. Onda ćemo od svih tih modela pronaći ono što najviše odgovara našim specifičnostima”, rekao je Vukoja.

Krizom do destabilizacije

Kasim Trnka
Kasim Trnka

Stručnjak za ustavno pravo profesor Kasim Trnka rekao je kako se u ovom trenutku ne mogu očekivati neke radikalne ustavne promjene. Razlog vidi u trenutnim pozicijama političkih elita.

”Bez ozbiljne podrške međunarodne zajednice koja mora naći svoj interes u svemu, a to je da ovo ne postane ponovno krizno žarište, teško ćemo doći do rješenja. Ako se ovakvo stanje nastavi, onda će definitivno doći do krizne situacije. Stoga međunarodna zajednica mora nešto poduzeti da pomogne domaćim akterima da pronađu rješenja.  Ako se nastavi kontinuirana kriza, to nigdje drugo ne vodi nego ka zaoštravanju sigurnosne situacije”, rekao je Trnka.

Istaknuo je kako nije realno ni da se organizira Dayton 2 jer BiH nije u fokusu međunarodne zajednice.

”Nažalost, izgleda da su SAD i EU fokusirani na neka druga mjesta, sve dok im se to ne obije o glavu i ovo ovdje ne postane sigurnosni problem. Onda će se dobro zabaviti oko toga”, izjavio je Trnka.

Mile Lasić, profesor politologije sa Sveučilišta u Mostaru je s druge strane rekao kako su ”komunisti, koji pojma nisu imali o konsocijaciji, svojim razumijevanjem ZAVNOBIH-ovske formule da je ovo i hrvatska, i srpska, i muslimanska (bošnjačka) zemlja, dodirnuli čarobnu formulu po kojoj BiH jedino može funkcionirati”.

”Politički batinaši koji niječu oformljene identitete u BiH ne mogu napraviti građansku BiH. Rješenja  postoje i ona se kriju u metodama upravljanja razlikama”, izjavio je Lasić.

BiH federativna država

Radomir Nešković
Radomir Nešković

Profesor Radomir Nešković s Univerziteta u Banja Luci rekao je kako koncepte građanskog i etničkog ne treba miriti jer oni nisu u sukobu. Jedino u praktičnoj politici, pojasnio je, ta dva koncepta mogu se suprostavljati jedan drugom da bi se ostvarili neki praktični ciljevi.

”Po prirodi stvari oni nisu  suprostavljeni, nego se prožimaju i nadopunjuju. To nije samo tipično za BiH, nego i za sva druga društva svijeta. Problem je  kako mi tomu pristupamo. BiH je u temelju federativna država”, rekao je Nešković.

Analitičar IDPI-ja Milan Sitarski je izjavio kako se, kad je riječ o reformi Ustava BiH, do sada vodio uglavnom monolog jer se vode razgovori među istomišljenicima.

”Mora se osigurati legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda, kao što treba očekivati i predstavljanje svih građana. Bilo je mnogo kontroverzi napose u prethodnom razdoblju u posljednja dva mandata, prije svega oko izbora hrvatskog člana BiH Predsjedništva, a u jednome mandatu i oko izbora federalne Vlade koja nije imala puni legitimitet. Unitarističke stranke izbjegavaju dijalog o tim pitanjima iako postoji široka paleta komparativnih modela primjenjenih u sličnim zemljama demokratskog svijeta u Europi i izvan nje. Mnogi od tih modela mogu se primijeniti na BiH kako bi se pomirio to većinsko načelo legitimnog zastupanja konstitutivnih naroda”, rekao je Sitarski te dodao kako bh. federalizam i konsocijacija moraju biti prilagođeni ovdašnjim uvjetima i tradicijama.

”Između lokalnih specifičnosti i univerzalnih pravila primjenjivih na pluralne zemlje treba primijeniti određeno srednje rješenje i nakon toga koncipirati politički sustav kako bi se suprotnosti pomirile”, rekao je Sitarski.

Na konferenciji su uvodničari , pored Sitarskog i Vukoje, bili i Suad Arnautović, Darko Brkan, Damir Kapidžić, Mile Lasić, Radomir Nešković, Vlade Simović, Kasim Trnka, Dejan Vanjek te Ugo Vlaisavljević.

J. Gudelj / Dnevnik.ba / idpi.ba

[huge_it_gallery id=”2″]

IDPI / Uredništvo
IDPI / Uredništvo
Sve izvorne objave mogu se prenositi djelomično ili u cijelosti uz obavezno navođenje izvora. Navođenje izvora može biti u punom nazivu: Institut za društveno-politička istraživanja (www.idpi.ba); ili kratkom: IDPI (www.idpi.ba).
UREDNIČKA PREPORUKA
ZADNJE OBJAVLJENO